Imenice

Imenicama imenujemo osobe, životinje, stvari, pojave.

Dijelimo ih na:

Općenito	Nazivi osoba, životinja, stvari...te iste vrste Pišemo ih malim početnim slovom	`človek`, `učiteľ`, `pes`, `dom`, `strom`, `kniha`, `škola`, `mesiac`, `leto`, `pondelok`, `január`
Osobne	Imena pojedinih osoba, životinja, stvari, zemljopisnih naziva, svetaca... Pišemo ih VELIKIM početnim slovom. Imena dana u tjednu i mjeseca ne smatramo osobnim imenima!	`Zuzana`, `Dunčo`, `Vysoké` `Tatry`, `Bratislava`, `Slovensko`, `Vianoce`, `Veľká` `noc`
Konkretno	Nazivi osoba, životinja, stvari Konkretne imenice (materijalno), moguće ih je doživjeti čulima	`brat`, `Karol`, `mačka`, `pes`, `ryba`, `zajac`, `stôl`, `dom`, `kniha`, `škola`
Abstraktno	Nazivi osobina, zbivanja Apstraktne imenice (nematerijalno), koje nije moguće doživjeti čulima	`zdravie`, `múdrosť`, `šťastie`, `láska`, `leto`, `prázdniny`, `matematika`

Sklanjanje (deklinacija) imenica

Imenice u slovačkom sklanjamo prema više modela. Svaki gramatički rod (muški, ženski i srednji) ima svoje modele. Jednako kao što u slovačkom moramo znati kojega je roda imenica, isto tako moramo znati i prema kojem modelu imenicu sklanjamo. To nam omogućava točno korištenje riječi.

Npr. imenicu mama [mama] dekliniramo prema modelu žena [žena].

	Jednina	Množina
	`žena`
N	žena	ženy
G	ženy	žien
D	žene	ženám
A	ženu	ženy
L (o)	žene	ženách
I (so)	ženou	ženami

	Jednina	Množina
	`mama`
N	mama	mamy
G	mamy	mám
D	mame	mamám
A	mamu	mamy
L (o)	mame	mamách
I (so)	mamou	mamami

Također: babka, vnučka, dcéra, rodina, priateľka...

Imenicu chlapec [Junge] sklanjamo prema modelu chlap [dječak]

	Jednina	Množina
	`chlap`
N	chlap	chlapi
G	chlapa	chlapov
D	chlapovi	chlapom
A	chlapa	chlapov
L (o)	chlapovi	chlapoch
I (so)	chlapom	chlapmi

	Jednina	Množina
	`chlapec`
N	chlapec	chlapci
G	chlapca	chlapcov
D	chlapcovi	chlapcom
A	chlapca	chlapcov
L (o)	chlapcovi	chlapcoch
I (so)	chlapcom	chlapcami ^?

Također: vnuk, dedko, otec, syn, priateľ, študent, muž...

Modeli imenica

Muški rod

		Imenice koje označavaju živo		Imenice koje označavaju neživo		Imenice preuzete iz drugih jezika
		`chlap`	`hrdina`	`dub`	`stroj`	`kuli`
Jednina	N	chlap	hrdin-a	dub	stroj	kuli
	G	chlap-a	hrdin-u	dub-a	stroj-a	kuli-ho
	D	chlap-ovi	hrdin-ovi	dub-u	stroj-u	kuli-mu
	A	chlap-a	hrdin-u	dub	stroj	kuli-ho
	L	chlap-ovi	hrdin-ovi	dub-e	stroj-i	kuli-m
	I	chlap-om	hrdin-om	dub-om	stroj-om	kuli-m
Množina	N	chlap-i	hrdin-ovia	dub-y	stroj-e	kuli-ovia
	G	chlap-ov	hrdin-ov	dub-ov	stroj-ov	kuli-ov
	D	chlap-om	hrdin-om	dub-om	stroj-om	kuli-om
	A	chlap-ov	hrdin-ov	dub-y	stroj-e	kuli-ov
	L	chlap-och	hrdin-och	dub-och	stroj-och	kuli-och
	I	chlap-mi	hrdin-ami	dub-mi	stroj-mi	kuli-ami

Pomoć:

Muški rod
živo ^?	neživo ^?
Završavaju na `chlap`, `chlapec`, `otec`, `brat`, `syn`, `učiteľ`, `spolužiak`, `priateľ`, `pes`, `lev`, `dedo`, `Jano`, `Martin` Završavaju na -a `hrdina`, `hokejista`, `huslista`, `cyklista`, `vodca`, `sluha`	Završavaju na tvrdi i li dvojni suglasnik `dub`, `dom`, `strom`, `obraz`, `hrad`, `plot`, `stôl`, `vlak` Završavaju na meki suglasnik `stroj`, `kôš`, `oheň`, `nôž`, `čaj`, `počítač`

Imenice muškoga roda koje označavaju životinje u jednini sklanjamo prema modelu chlap [muškarac], u množini prema modelu dub [hrast] (ako imenica završava na tvrdi ili dvojni suglasnik) ili prema modelu stroj [stroj] (ako imenica završava na meki suglasnik).

Model chlap

Prema modelu chlap [muškarc] sklanjamo:

imenice muškog roda, koje označavaju živo, koje završavaju na suglasnik ili na -o:
chlapec, otec, syn, dedo, Jano, pes, vnuk, spolužiak
samo u jednini - imenice kojima imenujemo životinje:
pes, vlk, vták, lev, medveď, kôň

Bilješka: Nominativ množine može imati i nastavak -ovia (synovia, otcovia, dedovia...) i -ia (učitelia, bratia...).

Model hrdina

Prema modelu hrdina [heroj] sklanjamo:

imenice muškog roda (koje označavaju živo), koje završavaju na -a:
sudca, sluha, hokejista, huslista

Bilješka: Riječi koje završavaju na -ista u nominativu množine imaju nastavak -i (huslisti, hokejisti...).

Model dub

Prema modelu dub [hrast] sklanjamo:

imenica muškog roda (ne živo), koje završavaju na tvrd ili dvojni suglasnik:
potok, dom, strom, obraz, autobus, trolejbus, pondelok, utorok, štvrtok, piatok
samo u množini - imenice koje označavaju životinje i koje završavaju na tvrdi i dvojni suglasnik:
slon, had, vlk, lev

Model stroj

Prema modelu stroj [stroj] sklanjamo:

imenice muškog roda (ne živo), koje završavaju na meki suglasnik:
kôš, oheň, nôž, čaj, počítač, dážď, máj, kameň
samo u množini - imenice koje označavaju životinje i koje završavaju na meki suglasnik:
medveď, kôň, mravec

Model kuli

Prema modelu kuli [kuli] sklanjamo:

tuđice (imenice) muškog roda, muška imena i prezimena koja završavaju na samoglasnike i, y, í, e, é, ä, ű, ö, ő :
pony, grizly, abbé, Škultéty, Goethe, Krčméry, Nietsche

Ženski rod

Jednina
	`žena`	`ulica`	`dlaň`	`kosť`	`gazdiná`	`idea`
N	žen-a	ulic-a	dlaň	kosť	gazdin-á	ide-a
G	žen-y	ulic-e	dlan-e	kost-i	gazdin-ej	ide-y
D	žen-e	ulic-i	dlan-i	kost-i	gazdin-ej	ide-i
A	žen-u	ulic-u	dlaň	kosť	gazdin-ú	ide-u
L	žen-e	ulic-i	dlan-i	kost-i	gazdin-ej	ide-i
I	žen-ou	ulic-ou	dlaň-ou	kosť-ou	gazdin-ou	ide-ou
Množina
N	žen-y	ulic-e	dlan-e	kost-i	gazdin-é	ide-y
G	žien/-í	ulíc/-í	dlan-í	kost-í	gazdín	ide-í
D	žen-ám	ulic-iam	dlan-iam	kost-iam	gazdin-ám	ide-ám
A	žen-y	ulic-e	dlan-e	kost-i	gazdin-é	ide-y
L	žen-ách	ulic-iach	dlan-iach	kost-iach	gazdin-ách	ide-ách
I	žen-ami	ulic-ami	dlaň-ami	kosť-ami	gazdin-ami	ide-ami

Pomoć:

Ženski rod
Završavaju na -a	Završavaju na suglasnik
Ispred -a je tvrdi ili dvojni suglasnik `žena`, `voda`, `hlava`, `ruka`, `noha`, `chata`, `Bratislava`, `Nitra`, `rodina` Ispred -a je meki suglasnik `ulica`, `práca`, `stanica`, `schôdza`, `tabuľa`, `ruža`, `cibuľa`, `vaňa`, `nedeľa`	U nominativu množine imaju završetak -e `dlaň`, `pieseň`, `loď`, `báseň` U nominativu množine imaju završetak -i `kosť`, `noc`, `krv`, `vlasť`

Model žena

Prema modelu žena [žena] sklanjamo:

imenice ženskog roda koje završavaju na -a. Ispred -a je tvrdi ili dvojni suglasnik:
mama, dcéra, vnučka, rodina, kniha, cesta, voda, ruka, noha, hlava, streda, sobota

Bilješka: Kada u genitivu množine ne dodajemo nastavak, produžuje se korijen riječi.

mama - mám
kniha - kníh
ruka - rúk
noha - nôh

Model ulica

Prema modelu ulica [ulica] sklanjamo:

imenice ženskog roda koje završavaju na -a. Ispred -a je meki suglasnik:
práca, stanica, schôdza, tabuľa, ruža, cibuľa, vaňa, fľaša, nedeľa, chvíľa

Bilješka: Kada u genitivu množine ne dodajemo nastavak, produžuje se korijen riječi.

stanica - staníc
tabuľa - tabúľ
fľaša - fliaš
chvíľa - chvíľ

Model dlaň

Prema modelu dlaň [dlan] sklanjamo:

imenice ženskog roda koje završavaju na suglasnik. U N množine završavaju na-e (dlane):
pieseň, loď, báseň, reportáž, posteľ, predpoveď

Model kosť

Prema modelu kosť [kost] dekliniramo:

imenice ženskog roda koje završavaju na suglasnik. U nominativu množine završavaju na -i (kosti):
vec, noc, step, pomoc, zmes, radosť, krv

Model gazdiná

Prema modelu gazdiná [gazdarica] sklanjamo:

imena ženskog roda - samo malo riječi. radi se uvijek o imenovanju osoba, većinom iz feudalnog doba:
princezná, kráľovná, cisárovná, šľachtičná, stryná

Model idea

Nekada se posebno izdvaja samostalni model idea [ideja]. Prema modelu idea sklanjamo:

tuđice ženskog roda koje završavaju na -ea, -oa, -ua:
orchidea, Andrea, aloa, Nikaragua, Ikea

Prema jedinstvenim modelima sklanjamo riječi mať [majka] i pani [gospođa].

	Jednina	Množina
	`mať`
N	mať	mater-e
G	mater-e	mater-í
D	mater-i	mater-iam
A	mať	mater-e
L	mater-i	mater-iach
I	mater-ou	mater-ami

	Jednina	Množina
	`pani`
N	pan-i	pan-ie
G	pan-ej	pan-í
D	pan-ej	pan-iam
A	pan-iu	pan-ie
L	pan-ej	pan-iach
I	paň-ou	pan-iami

Bilješka: Imenicu pani [gospođa] sklanjamo samo onda, kada stoji samostalno. . Kada stoji uz osobnu imenicu, tada ju ne sklanjamo.

to je pani Malá
ideme od pani Malej
ideme k pani Malej
vidím pani Malú

Srednji rod

Jednina
	`mest`-`o`	`srdce`	`vysvedčenie`	`dievča`
N	mest-o	srdc-e	vysvedčen-ie	dievč-a
G	mest-a	srdc-a	vysvedčen-ia	dievč-aťa
D	mest-u	srdc-u	vysvedčen-iu	dievč-aťu
A	mest-o	srdc-e	vysvedčen-ie	dievč-a
L	mest-e/-u	srdc-i	vysvedčen-í	dievč-ati
I	mest-om	srdc-om	vysvedčen-ím	dievčať-om
Množina
N	mest-á	srdc-ia	vysvedčen-ia	dievč-atá/-ence
G	miest/-í	sŕdc	vysvedčen-í	dievč-at/-eniec
D	mest-ám	srdc-iam	vysvedčen-iam	dievč-atám/-encom
A	mest-á	srdc-ia	vysvedčen-ia	dievč-atá/-ence
L	mest-ách	srdc-iach	vysvedčen-iach	dievč-atách/-encoch
I	mest-ami	srdc-ami	vysvedčen-iami	dievč-atami/-encami

Pomoć:

Srednji rod
Završavaju na -o, -on ili -um `mesto`, `auto`, `jablko`, `Slovensko`, `epiteton`, `múzeum` Završavaju na -e `srdce`, `vajce`, `more`, `nástupište`, `pole` Završavaju na -ie `vysvedčenie`, `lístie`, `stretnutie`, `námestie`, `umenie` Završavaju na -a ili -ä `dievča`, `dieťa`, `zviera`, `kura`, `žriebä`

Model mesto

Prema modelu mesto [grad] sklanjamo:

imenice srednjeg roda koje završavaju na -o:
auto, koleso, jablko, Slovensko, kakao, drevo, dielo, vedro, oko, ucho, brucho, mydlo
tuđice koje završavaju na -on ili -um:
epiteton, múzeum

Model srdce

Prema modelu srdce [srce] sklanjamo:

imenice srednjeg roda koje završavaju na -e:
vajce, more, nástupište, pole

Model vysvedčenie

Prema modelu vysvedčenie [svjedodžba] sklanjamo:

imenice srednjeg roda koje završavaju na -ie:
lístie, stretnutie, zahraničie, námestie, umenie

Bilješka: Nastavci su uvijek dugi, ne držimo se pravila o ritmičkom skraćivanju.

Model dievča

Prema modelu dievča [djevojka] sklanjamo:

imenice srednjeg roda koje završavaju na -a ili -ä:
dieťa, zviera, páža, knieža, mláďa, kura, žriebä

Bilješka: Riječ dieťa [dijete] u množini ima ove oblike:
deti, detí, deťom, deti, o deťoch, s deťmi.

Pluralia tantum

Neke imenice imaju samo množinu, iako označavaju samo jedan predmet:

tie nohavice, tie plavky, tie šaty, tie okuliare, tie nožnice, tie pľúca, tie Košice

Čo je to? To sú okuliare.
Aké sú okuliare? Okuliare sú nové.
Čie sú to okuliare? Okuliare sú mamine.
Tie okuliare sú nové a mamine.

Ovakve imenice nemaju jedninu, samo množinu. Nazivamo ih pluralia tantum. Sklanjamo ih samo u množini.

Pluralia tantum:

jedny nohavice

dvoje nohavice

Razlikujte:

Jedan objekt (pluralia tantum)	Više predmeta
`nohavice` `plavky` `nohavičky` `slipy` `rifle` `šaty`	`rukavice` (`jedna` `rukavica`, `dve` `rukavice`) `topánky` (`jedna` `topánka`, `dve` `topánky`) `čižmy` (`jedna` `čižma`, `dve` `čižmy`) `ponožky` (`jedna` `ponožka`, `dve` `ponožky`)

Sa pluraliom tantum često se susrećemo kod zemljopisnih naziva.

mesto Košice
mesto Levice
mesto Trenčianske Teplice
pohorie Vysoké Tatry
pohorie Nízke Tatry
Alpy, Benátky, Atény, Piešťany, Donovaly, Kúty...

Naziv zanimanja u ženskom rodu

Nazive zanimanja u ženskom rodu tvorimo pomoću nastavka -ka:

lekár - lekárka
predavač - predavačka
kuchár - kuchárka
učiteľ - učiteľka
podnikateľ - podnikateľka
kuchár - kuchárka
pekár - pekárka
manažér - manažérka
sekretár - sekretárka
policajt - policajtka
prekladateľ - prekladateľka
fotograf - fotografka

Ako se naziv zanimanja u muškom rodu završava na -k, -k se mijenja na -č i opet dodajemo nastavak -ka:

právnik - právnička
pokladník - pokladníčka
čašník - čašníčka
tanečník - tanečníčka
lekárnik - lekárnička
informatik - informatička
chemik - chemička

Umanjenice

U razgovoru sa djecom često koristimo umanjenice i obiteljsko oslovljavanje.

auto - autíčko	auto - autić
dom - domček	kuća - kućica
dieťa - dieťatko	dijete - djetešce
mama - mamička	mama - mamica

Kde máš autíčka, Janko?
Páči sa ti tento domček pre bábiky?
Aké krásne dieťatko!
Kde máš mamičku?
i sl.

dom

domček

strom

stromček

auto

autíčko

posteľ

postieľka

Od neke riječi moguće je izvesti i više umanjenica, npr.:

Zuzana - Zuzka, Zuzička, Zuzanka...
ruka - rúčka, ručička...
mama - mamka, mamička, mamulienka...
otec - otecko
tato - tatko, tatíčko

Glagolske imenice

Označavaju radnju kao i glagoli, ali imaju oblik imenice. Tvorimo ih vrlo jednostavno: od infinitiva písať [pisati] odvojimo -ť i dodamo nastavak -nie ili -tie: písanie [pisanje]. Svi su srednjeg roda i sklanjamo ih prema modelu vysvedčenie. Ovdje vrijedi pravilo o ritmičkom kraćenju: zapnúť - zapnutie.

`písať` + `A`	`To` `je` `program` `na` `písanie` + `G`
`písať` `text`	`To` `je` `program` `na` `písanie` `textu`. To je program za pisanje teksta.

`počúvať` + `A`	`To` `je` `program` `na` `počúvanie` + `G`
`počúvať` `hudbu`	`To` `je` `program` `na` `počúvanie` `hudby`. To je program za slušanje glazbe.

Pozor:
kresliť - kreslenie, vidieť - videnie, zapnúť - zapnutie, vypnúť - vypnutie